Godine 1988., političar tihog glasa, sa svojim prepoznatljivim svilenim šalom, postao je predsjednik Udruženja pisaca Kosova, artikulirajući mirni aktivizam.
„Imao je neku vrstu liderske karizme, ali je bio i vrlo blaga osoba“, dodaje Ismaili.
Sljedeći zaokret Rugove u politici dogodio se 1989. godine. Kosovo, tada još uvijek srpska pokrajina, dobilo je autonomiju unutar jugoslovenske federacije 1974. godine. Ali 1989. godine, srpski predsjednik Slobodan Milošević ukinuo je ovu autonomiju, kao dio svoje nacionalističke politike „Velike Srbije“, koja će dovesti do rata u regionu.
Kao odgovor na ukidanje autonomije Kosova, Rugova je zajedno s drugim intelektualcima osnovao novu stranku, Demokratski savez Kosova (LDK), označavajući novu eru pluralističke politike u pokrajini.
„U to vrijeme, on je koristio svaki prostor i priliku da senzibilizira međunarodno mišljenje i zapadne kreatore politike u vezi sa situacijom na Kosovu“, priča za BIRN Rugovin bivši savjetnik, Muhamet Hamiti.
Kada se 1992. godine usred ratova u Hrvatskoj, a kasnije i u Bosni i Hercegovini , SFRJ počela raspadati, Rugova je, nakon provedenog referenduma, proglašen prvim predsjednikom Kosova, što srpske vlasti nisu priznale. Tokom 1990-ih, predvodio je nenasilni pokret protiv srpske dominacije.
„Nismo bili spremni za rat. To bi bio masakr“, prisjeća se Rexhep Ismaili, kojeg su snage bezbjednost pritvorile u martu 1989. i tri mjeseca držali u izolaciji na tajnoj lokaciji.
I dok je Miloševićev srpsko-nacionalistički režim otpuštao na stotine hiljada Albanaca s posla i zatvarao škole, univerzitete, institute i medije, Rugova je predvodio stvaranje paralelnog sistema obrazovanja, zdravstvene zaštite i kulturnog života, koji je finansirala albanska dijaspora koja je živjela u zapadnim zemljama. On je intenzivirao napore za podizanje međunarodne svijesti o situaciji na Kosovu.
„Činjenica da na Kosovu dugo nije bilo krvavih sukoba bilo je samo zahvaljujući Rugovinoj izvanrednoj političkoj razboritosti“, dodaje Hamiti.
I žene su bile mobilizirane u pokretu.
Mevlyde Saraçi (72), postala je predsjednica Ženskog foruma LDK u Đakovici i članica stranačkog rukovodstva, koja je u koordinaciji sa Rugovom pomagala ljudima u nevolji i u mobilizaciji žena u pokretu.
„Podržavao je nas žene u našim prvim koracima u kreiranju politika, nudeći osjećaj sigurnosti i jednakosti“, kaže ona za BIRN. „Ženski forum bio je vitalni dio njegove političke aktivnosti, donošenja odluka i komunikacije. Učinio je da se osjećamo ravnopravno“, dodaje Saraçi.
Sjeća se kako su joj tokom sedmičnih sastanaka s Rugovom bili povjerivani opasni zadaci. Nakon napada na vođu Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), Adema Jasharija, i njegovu porodicu, Rugova joj je dao zadatak da organizuje dostavu više od 40 kovčega u region Drenice, gdje je napad izvršen.
„U Đakovici smo se mobilizirali da osiguramo kovčege. Sjedila sam među kovčezima u kamionu i sa vozačem smo ih prevezli u Drenicu radi sahrane porodice Jashari“, kaže ona.
„Organizovao je snažnu akciju solidarnosti. Znao je kako ujediniti političke i akademske elite, ali i obične ljude“, naglašava Saraçi.
„Stavio je Kosovo na međunarodnu agendu“