With forever before the season, it is better to have industry than tourism. Tourism only does harm, Croatia needs industry and nostalgia for some past times.

    Let’s recall the angry classic of spending state money to keep the industry alive from a nostalgic time.

    Although shipbuilding is a strategic industry (this is what I really think and a way should be found to maintain shipbuilding), it was not the way it was done and it was an eternal loser. And thinking that we can compete with the Chinese and Koreans in the construction of tankers doesn’t work.

    4 billion euros from 2016 adjusted for inflation to date would be 5.56 billion euros today.

    What was spent on shipyards is approximately 10 Pelješka bridges. 11 line Križevci-Hungarian border (approx. 43 km length of that line). 6.5 Rijeka Gateway of the Port of Rijeka expansion. (All values ​​are calculated at 4 billion euros from 2016)

    The number of economic zones where there would be free utilities or when it was said that the Ford factory was supposed to come to Croatia so that the infrastructure was built for them in a certain zone, and you can imagine.

    https://www.tportal.hr/biznis/clanak/za-odrzavanje-brodogradilista-na-zivotu-drzava-je-spalila-30-milijardi-kuna-20160330

    Posted by TSiNNmreza3

    Share.

    17 Comments

    1. Beautiful-Dish-6275 on

      Država se mogla ili kladiti, uložiti lovu i pokušati napraviti tranziciju sistema brodogradilišta ili ih pustiti da umru što je bila sigurnija opcija.

      Odlučila se kladiti i izgubila.

    2. nije stvar za nekim proslim vremenima, nego sagledavanje gdje idemo u buducnosti.

      europa se naoruzava, u buducnosti ce trebati lokalna vojna industrija, a to podrazujeva i brodove, podvodne dronove, robote….

      mozemo ih proizvoditi, a mozemo ih kupovati od njemaca, danaca, talijana (fincantieri) i onda ce oni s tom istom lovom dolaziti kod nas ljetovati.

      mi imamo drzavu i suvereneost samo na papiru, relano smo provincija unutar EU gdje ljudi dodju okupat se ljeti. ispravnije je hrvatsku percipirati kao regiju (slicno Siciliji, Provnasi, Andaluziji) unutar EU nego kao drzavu.

    3. Ako računamo inflaciju to je sigurno preko 10 milijardi eura, jer je država trošila i 90-ih i 00-ih, kad je milijarda kuna vrijedila neusporedivo više nego li danas.

      Prosječna plaća u svibnju 2004. je bila nesto preko 4100 kuna, danas je gotovo tri puta više.

    4. Moglo se sa samo komadicem tih golemih novaca pomoci brodogradnji i gradnjom ratnih brodova u domacim brodogradilistima, odnosnom konsolidacijom kadrova u jednom drzavnom vojnom brodogradilistu. Zemlje koje imaju malu i srednju vojnu brodogradnji uvijek imaju za koga graditi i kome prodavati….

      Ali da, taj novac se mogao na bezbroj stvari bolje utrositi. Ovako smo imali enormne troskove neefikasne komunisticke industrije a za rezultat dobili kapitalizmom ubijenu brodogradnju.

    5. Impossible_Recipe275 on

      Država smo svi mi. A brodogradilišta su vodili političari a ti znamo kako završava. Nisu tu krivi ni radnici ni inženjeri ni tržište nego politički poslušnici koji nisu znali upravljati takvim sustavima odnosno koji su imali zadatak uništiti privredu

    6. Sudden_Cantaloupe_69 on

      Pa ono, jest da je besmisleno, ali prosjecan Hrvat bi odmah potpisao da se utuce jos minimalno 30 mlrd eura, bez ikakvih problema.

      Znas ono, “nismo suvereni”, “imamo tradiciju”, “Europa se naoruzava” i sve te spike.

      Ne znam zasto ali mozak Hrvata je tako oblikovan da mu je nepojmljiv i nedokuciv koncept odrzivosti, tj. da ce svaka kompanija koja ne moze poslovati u plusu jednostavno propasti.

      Drzavno vlasnistvo i subvencije za Hrvata su infinite money hack, sve sto postane drzavno magicno postane profitabilno.

      A sve sto i nije profitabilno treba biti drzavno jer jebiga ako nemamo firme koje svake godine sprze milijarde jesmo li uopce drzava?

    7. Machinekalibar on

      Nema nista lose u turizmu. Vi Hrvati ne znate kolika je sreca imati ga. Bolje je i zdravije od ridnika nafte, zlata bakra ili ko zna cega. I mi Srbi a i vi ste prodali busotine i rafineriju molu. Vadjenje nafte i prerada je kapitalno intezivna delatnost gde korist ima vlasnik kapitala a ne radnistvo. Turizam je suprotno: radno intezivan i profiti su distribuirani medju srednjom visom srednjom klasom, stotine hiljada vlasnika ima. I da privuces danas moderni fabriku laminacija od elektricnog celika za rotore i statore, high tech investicija. 50 miliona ulaganje broj zaposlenih 101. A profit ide Japancu (primer je JFE Shoji fbrika u Srbiji). Ili ode i Hrvatu al to je samo jedan pojedinac. U turizmu na 50 miliona evra ulozenih imas brdo zaposlenih domacih radnika, profit ide sirokoj paleti vlasnika (aparmani, kafici, rwstorani sve drze lokalni ljudi). Za turizam ti ne treba bogato industeijsko nasledje, prvobitna akumulacija kapitala konkurenti su ti mahom drzave u Evropi koje su na mediteranu a njih nema puno. Industrijski? Konkurent ti je cela Evropa plus Maroko i slicne zemlje. Mnogo je lakse takmiciti se sa Spanijom Grckom Turskom nego sa celom Evropom jer fabrika moze da bude postavljena bilo gde. Vecina Evropljana na more idu u Evropu a ne u Tajland jer ni ne mogu da ga prijuste. Hrvatska im je dobra jer mogu kolima da budu u Porecu za par sati. U IT ti je konkurent doslovno celi svet. Svako ko ima komp kuci

    8. NoFutureIn21Century on

      Način na koji su se brodogradilišta spašavala je kriminalno pogrešan.

      Država je umjesto toga trebala tražiti kvalitetnog investitora i davati porezne olakšice na zapošljavanje brodograđevnog kadra.

      Hrvatski brodograditelji bili su skupi i neefikasni, ali i jedno i drugo moglo se riješiti, smanjenjem davanja na njihovo zapošljavanje i poslovanje (vratilo bi se višestruko kroz pridružene djelatnosti) i dovođenjem sposobnog menadžmenta.

    9. Personal_General8257 on

      Hmm, malo ti je površna ta tvrdnja o 30 milijardi spaljenih kuna. Tko još uopće koristi kune?
      Ali bitnije od toga je pogledati strukturu troškova koji su pokriveni sa tih 30 milijardi kuna. Bez da poznajem strukturu, čisto sumnjam da je novac spaljen. Prije bih rekao da se radilo o nekakvim garancijama, modernizacija, pokrivanjem plaća ili doprinosa…
      Npr, ako država da lovu za plaće a onda se od svakog tog eura od države 30ct vrati kroz porez, onda više nije riječ o spaljenom euru. S druge strane, ako je taj Euro otišao nekom stranom dobavljaču čiju uslugu brodogradilište nikad nije naplatilo, onda je to zaista spaljeni novac (iz hrvatske perspektive).
      Ali nema sumnje da nam to nije trebalilo. Ali treba se suzdržati od ovakvih senzacionaliastikih tvrdnji.

    10. Adorable_Answer_6044 on

      U Italiji 80km od naše granice i cca 100km od naša dva još starija brodogradilišta nalazi se brodogradilište koje su osnovali Lošinjski Hrvati.

      Tamo u ovom trenutku radi mnogo Hrvata i plaće su znatno više u usporedivom periodu dok su se i kod nas gradili brodovi.

      To brodogradilište je također u državnom vlasništvu.

      Dakle problem je u politici i vjerojatno pravosuđu a ne u ekonomiji, znanju, sposobnostima ili čemu već

    11. u cijelu slavoniju ulozeno 10m nakon rata i onda se neke price tu pricaju xd