Close Menu
    The research revealed how foreign workers see us
    Croatia

    The research revealed how foreign workers see us

    Share.
    View 7 Comments

    7 Comments

    1. novine_eu-bot-001 on

      *Novinski članak sažet u dva paragrafa s najbitnijim informacijama …*

      # Zagrebački studenti istražili stavove južnoazijskih radnika u Hrvatskoj

      David Brajković i Klaudio Krstić, studenti zagrebačkog sveučilišta, objavili su znanstveni rad o stavovima južnoazijskih radnika u Hrvatskoj, nagrađen Rektorovom nagradom. Istraživanje, provedeno na uzorku od 130 radnika iz Nepala, Indije, Bangladeša i Pakistana, otkriva da većina radnika pozitivno gleda na Hrvate, ali istovremeno iskazuje nepovjerenje i osjećaj socijalne distance.

      Studija pokazuje da radnici s dužim boravkom u Hrvatskoj doživljavaju veći etnocentrizam, a obrazovaniji radnici izražavaju veće nezadovoljstvo i neugodnost. Istraživanje također ukazuje na to da religioznost i politička opredjeljenja utječu na percepciju i međusobne odnose, pri čemu ateisti pokazuju niže razine etničkog nepovjerenja prema Hrvatima.

      *Ovaj sažetak je izrađen uz pomoć umjetne inteligencije i stoga može biti nepotpun ili sadržavati greške. Molimo vas da provjerite originalne izvore ili dodatno istražite temu kako biste dobili potpunu i preciznu informaciju. Autori ovog reddit bota nisu odgovorni za eventualne netočnosti u sadržaju.*

    2. ficalino on

      >Na razini deklarativnih stavova, slika izgleda optimistično. Naime, medijan stavova prema Hrvatima je vrlo pozitivan. Oko 75 % radnika koristi ili priželjkuje strategiju integracije – žele zadržati svoju kulturu, ali i biti dio hrvatskog društva (dolje).

      >No Brajković kaže da su otkrili i tvrđi, sumnjičaviji sloj.

      >”Naime, relativno visok udio od oko 15 % radnika uopće ne želi ni radni ni poslovni odnos s Hrvatima, a 37 % pokazuje visoku razinu etničkog nepovjerenja”, kaže mladi sociolog.

      >Važan nalaz studije je da nepovjerenje prema Hrvatima nije snažno vezano uz stvarna iskustva fizičkog ili verbalnog nasilja koja su radnici ili članovi njihovih obitelji doživjeli u Hrvatskoj. Ono je jače vezano uz osjećaj ignoriranosti, dojam da se njihov položaj u društvu ne priznaje te uz opći osjećaj statusne ugroženosti.

      >Brajković kaže da se to može objasniti kombinacijom teorije grupnog pozicioniranja i integrirane teorije međugrupne prijetnje.

      >”Naime, dio radnika u startu Hrvatsku doživljava kao društvo u kojem su niže na ljestvici. Zbog toga i svoje i tuđe neugodne situacije filtriraju kroz taj okvir – mi smo ovdje potlačeni. Prijetnja je više simbolička, odnosno povezana s osjećajem da zaslužuju bolji društveni status te sukobom vrijednosti, a manje realistična, posljedica direktnog nasilja”, tumači Brajković.

      >Simbolička prijetnja posebno je jaka kod onih kojima je religija važna, što autori povezuju s nalazima iz drugih istraživanja prema kojima su religiozniji ljudi osjetljiviji na vrijednosne, simboličke prijetnje, pa lakše razvijaju nepovjerenje čak i kad objektivnog nasilja nema.

      >Još jedan zanimljiv set nalaza tiče se religioznosti i politike.

      >Radnici koji se izjašnjavaju kao nereligiozni ili ateisti u prosjeku su pokazali nižu razinu etničkog nepovjerenja prema Hrvatima (dolje). Pritom je važno istaknuti da oni koji su rekli da ne žive u skladu sa svojom religijom nisu nereligiozni, već su više samokritični u tom pogledu.

      >Brajković kaže da je to u skladu s idejom da oni manje doživljavaju hrvatsko društvo kao prijetnju svojim vrijednostima.

      >”Kada nečiji identitet nije snažno vezan uz religiju ili tradiciju, on će na simboličkoj razini doživljavati manju prijetnju”, ističe.

      Mogao bi cijeli članak pročitati, stvarno je zanimljiv, ima dosta dobar set podataka.

    6. IxyCRO on

      Dakle ponovno se potvrđuje teza da su religijske tenzije primarni pokretač društvenih sukoba.
      Nešto kao nogometni klubovi ali na globalnoj razini.

    7. Top_Championship4284 on

      I sta sko naucili? Naravno uvijek problem u domacinima… 

      Nek se ovih 75% integrira, a sve druge pobacat vani. Sta ce nam oni postoji 5.5 milijardi ljudi koji su voljni doci nisu oni nista posebno kao ni balkanci kada dodu u njemavku